Naspram ušća Begeja u Tisu

Na krajnjem jugoistoku plodne bačke ravnice, na četiri kilometra od tromeđe Srema, Banata i Bačke, u trouglu između Tise i Dunava, a naspram ušća Begeja, u podnožju brega smešten je gradić Titel - centar istoimene opštine. Titel je mala vojvođanska opština u kojoj živi 17 i po hiljada meštana iz čak 18 etničkih zajednica. Sa još pet sela Lokom, Vilovom, Gardinovcima, Šajkašom i Mošorinom zauzima opštinski atar na 263,5 km2 crnice.

Iz pravca Novog Sada do njega se dolazi regionalnim putem koji ide južnom Bačkom od Novog Sada prema Banatu. Iz Beograda se u Titel može stići novosadskim autoputem ili zrenjaninskim putem.

Kada dođete u ovo malo bačko mesto svakako treba da posetite Spomen galeriju akademskog slikara Stojana Trumića u centru grada, zatim zgradu kasarne iz 1701. godine gde je danas hotel "Tisa". U Titelu se nalazi i rodna kuća Mileve Marić Ajnštajn. Ipak, najveću atrakciju u celoj opštini predstavlja Titelski breg - specifična lesna uzvišica koja se uzdiže sa bačke ravnice. Neobičnost ove prirodne pojave upotpunjuju brojni surduci, odseci i bogatstvo flore i faune. Takođe, vožnja brodićem Tisom i Begejom do Carske bare ili Mošorina gde je arheološko nalazište Feudvar iz gvozdenog, tj. bronzanog doba može da Vam bude lep doživljaj. Ovde se pružaju odlični uslovi za razne sportsko-rekreacijske aktivnosti (veslanje, vožnja čamcima, letenje zmajem), a postoje i prelepi tereni za kampovanje. Za Titel su vezane sledeće manifestacije: Titelski dani (povodom gradske slave), Maskembal (posvećena završetku školske godine), Dečja nedelja, Regata, Eko-kamp, Konjičke trke...

"Kako je lepo živeti u ovom kraju Šajkaške, čovek vidi tek kad pogledom obgrli Titelski breg ili kad sa njega pukne vidik, mesto gde se Begej sreće sa Tisom, a ona sa Dunavom - zabeležio je nepoznati putopisac. Zbog rimskih arheoloških nalazišta Titelski breg je pod zaštitom države.

Titel poseduje bogatu istoriju koja seže još u Rimski period. Neki podaci govore da su još Huni ovde osnovali državu i dali naselju ime. Naselje je prvi put pomenuto u poveljama mađarskih kraljeva u 11. veku.

Srednjevekoni grad Titel porušen je Turskim osvajanjem. Grad je sedam puta prelazio iz turskih u austrijske ruke. U vreme seobe Srba pod Arsenijom Čarnojevićem naseljen je Srbima iz Bosne, Cincarima i Makedoncima koji su sa ovdašnjim stanovništvom čuvali austrijsku granicu. Posle njene demilitarizacije Titel nije dopao šaka ugarskog feudalnog plemstva. Deo srpskih oficira koji su napustili austrijsku vojnu službu dobili su titule plemića.

 

Priča o šajki

Prvo brodogradilište lađi šajki nalazilo se upravo na obali Tise, u Titelu. Ovdašnji narod veruje da je srpska šajkača potekla odavde, jer su ovdašnji Srbi, vojnici-šajkaši u vreme Marije Terezije nosili kape u obliku prevrnute šajke. Pošto se velik broj šajkaša priključio Karađorđu u Prvom srpskom ustanku, pretpostavlja se da su Srbi tada odbacili turske fesove i zamenili ih kapama. Ovu kapu nazvaše "šajkača" po lađama kojima su Srbi prečani preko Tise i Begeja svojevremeno branili Austro-Ugarsku monarhiju.

Grad odskora ima novi grb, na kojem se našla slika titelskog brega, simbol srednjovekovne tvrđave i, u prvom planu, simbol šajke - ratne lađe prečanskih Srba. Danas se brodogradilište šajki nalazi u titelskoj fabrici Premix.

 

 

Slavna imena potekla iz Titela

Mileva Marić-Ajnštajn. U Titelu je rođena nadaleko čuvena Mileva Marić-Ajnštajn (1875-1948), koautor Teorije relativnosti, član Pruske akademije nauka od 1914. Tada je, kao jedina žena, završila mušku gimnaziju u Zagrebu, zatim studije psihologije u Hajdelbergu gde upoznaje 3 godine mlađeg supruga Alberta. Zatim prelazi u Cirih na Politehnički fakultet. Venčava se sa Albertom 1903. 1905. Mileva i Albert su u Beogradu, u selu Kijevu kod Rakovice kod prijatelja Helene i Milivoja Savića. Albert i Milivoj provode mnoge sate pecajući na tamošnjem jezeru. Albert u Beogradu upoznaje prijatelje i kasnije govori o svojim simpatijama prema srpskom narodu. U junu 1905. objavljena Teorija relativnosti. 1909. počinju problemi u braku. 1913. Albert radi kao profesor u Pragu, a Milevina majka krsti decu u Novom Sadu u SPC. 1914. u Berlinu Mileva postaje član Pruske akademije nauka i sa sinovima prelazi u Cirih gde joj pomaže Helena Savić. 1921. godine Albert Milevi ustupa novac od Nobelove nagrade. Ona ga koristi za lečenje sina u 16. godini obolelog od šizofrenije. Pred II svetski rat Albert odlazi u Ameriku. Mileva umire 4. avgusta 1948. u Cirihu i sve do 2003. se nije znalo gde joj se grob nalazi. Ne zna se zašto se Mileva odrekla koautorstva na Teoriji relativnosti, ali se danas sa sve više pouzdanosti dokazuje da je učestvovala u formiranju ove teorije i dala joj velik doprinos.

Isidora Sekulić. Jedna od ključnih ličnosti moderne srpske književnosti, velika srpska književnica Isidora Sekulić (1877-1958), rođena je u selu Mošorin. Kao kuriozitet, ovu "literarno najkulturniju osobu našeg tla od Ćirila i Metodija" krstio je brat Đure Daničića, Vukovog saborca koji je katoličkoj mešavini naroda s područja današnje Hrvatske pripremio i poklonio srpski jezik. Sa nepunih godinu dana iz Mošorina seli se u Rumu, gde joj umire mati, a odatle u Zemun, gde je provela detinjstvo. Kao državni stipendista završava za učiteljicu, u Pešti diplomira matematiku i fiziku, dopunski istoriju, latinski i francuski jezik. Docnije studira uporednu književnost, psihologiju i filosofiju. Doktorirala je u Berlinu 1922. Kao pisac, objavila je prvi rad 1893. i od tada je napisala preko pet hiljada stranica meditativne i putopisne proze, dva romana i studiju o Njegošu, a pisala je i o Vuku, Lazi Kostiću, svetom Avgustinu, Puškinu. Takvo nasleđe, sem Andrića i Crnjanskog, među piscima onog vremena malo je ko ostavio. Bila je prvi predsednik udruženja književnika Srbije i član Srpske akademije nauka i umetnosti.

Most na Tisi

Ovo je most na Tisi kod Titela. Napravljen je nakon drugog svetskog rata. Most koji je pre njega stajao na ovom mestu od 1941. godine povezuje savske obale Beograda, dok preko njega i dan danas prelaze tramvaji. Stari titelski most, sa Tise su u Beograd na Savu preneli Nemci kao privremeno rešenje, nakon što su stari beogradski most srušili u bombardovanju 6. aprila 1941. Ovo privremeno rešenje beogradske obale Save povezuje već 65 godina.

 

priča by Srđan Kosovac

 

 

 

Ažurirano 19.04.2010.

© 2004-2010 Srđan Kosovac: srdjankosovac@yahoo.com
Sva prava umnožavanja, distribucije i korišćenja materijala, dizajna ili programskog koda sa ove internet adrese
zadržava Srđan Kosovac

"Poly-Verbund-Premix" d.o.o. Titel